Kad Vam nešto zatreba na internetu (recept, savjet, objašnjenje pojma ili adresa najbliže trgovine), refleks je desetljećima bio isti: otvoriti Google. Taj refleks se mijenja. Sve više ljudi prvo otvori ChatGPT, Gemini ili neki drugi razgovorni alat, dobije izravan odgovor u jednom pasusu i nikad ne klikne nijedan link. Podaci iz posljednje dvije godine pokazuju da to nije mala navika manjine nego mjerljiv, ubrzavajući obrazac ponašanja, i on se, iako sporije, širi i u Hrvatskoj.
Zašto je ovo važno baš sada
Google je krajem 2024. prvi put od 2015. pao ispod 90 posto globalnog tržišta pretraživanja, a do srpnja 2025. njegov je udio iznosio 89,57 posto, najniža razina u deset godina, prema podacima tvrtke StatCounter. Istovremeno, promet prema deset najvećih AI chatbotova porastao je 80,92 posto na godišnjoj razini, pokazuje dvogodišnja analiza agencije OneLittleWeb temeljena na Semrush i aitools.xyz podacima. Chatbotovi su i dalje daleko manji igrač: njihov je promet tek 2,96 posto prometa klasičnih tražilica, odnosno otprilike 1 posjet chatbotu na svakih 34 posjeta tražilici. ChatGPT je u veljači 2026. dosegnuo više od 900 milijuna tjednih korisnika, dvostruko više nego godinu ranije, objavio je OpenAI.
Rast chatbotova ne znači nužno pad Googlea. Semrushova analiza 260 milijardi redaka podataka o ponašanju korisnika (siječanj 2024. – lipanj 2025.) nije pronašla statistički značajnu promjenu u broju dnevnih Google pretraga nakon što bi korisnik počeo koristiti ChatGPT. AI proširuje ukupnu potrebu za informacijama, a ne jednostavno preuzima postojeću.
Za što ljudi biraju chat, a za što tražilicu
Analiza Advanced Web Rankinga („This Town Ain't Big Enough for the Both of Us") usporedila je namjeru upita na ChatGPT-u i Googleu. Rezultati su gotovo zrcalno suprotni: 93,7 posto upita na ChatGPT-u informativne je prirode, ljudi žele objašnjenje, sažetak ili usporedbu. Kod Googlea je taj udio 49,8 posto, dok navigacijski upiti (traženje konkretne stranice) čine 34,6 posto Googleovog prometa, a na ChatGPT-u tek 1,6 posto.
Slično potvrđuje i studija OpenAI-ja i NBER-a (rujan 2025.), temeljena na 1,1 milijuna anonimiziranih poruka: gotovo 80 posto korištenja ChatGPT-a otpada na pisanje, praktične savjete i traženje informacija, dok je programiranje iznenađujuće malen udio, tek 4,2 posto.
Istraživanje agencije Orbit Media iz ožujka 2026. (1.110 ispitanika) pokazuje i gdje se ta podjela s vremenom mijenja. AI chat prednjači kod uputa korak-po-korak (40 posto ispitanika ga preferira), a njegova je popularnost porasla i kod jednostavnih činjeničnih pitanja, s 23 na 29 posto u godinu dana. Klasična tražilica i dalje pobjeđuje kod lokalnih i poslovnih upita: samo 24 posto ljudi preferira AI kada traži, primjerice, radno vrijeme obližnje trgovine, jer chatbotovi još nisu dobro integrirani s kartama i lokalnim podacima.
Zašto ljudi mijenjaju naviku? Najčešći razlog je brzina: chat objedini odgovor na višedijelno pitanje u jednom mjestu, dok Google to razlomi na deset zasebnih poveznica. Cijenjena je i mogućnost postavljanja dodatnih pitanja u istom razgovoru. Tražilice zadržavaju prednost ondje gdje je bitna provjerljivost i raznolikost izvora: Orbit Media bilježi da 49 posto ljudi i dalje više vjeruje Googleovim rezultatima nego AI chatu, a 36 posto kaže da vjerojatno nikad neće u potpunosti vjerovati AI alatima.
A što se događa u Hrvatskoj
Hrvatska u ovom prijelazu nešto kasni za europskim prosjekom, ali razlika nije velika. Prema Eurostatovim podacima za 2025., generativnu je umjetnu inteligenciju koristilo oko 28 posto hrvatskog stanovništva u dobi 16–74 godine, dok je prosjek Europske unije 32,7 posto. Državni zavod za statistiku u istraživanju IKT-DOM 2025. (prosinac 2025.) došao je do više brojke od 32 posto, no ona se odnosi na udio internetskih korisnika, a ne cjelokupnog stanovništva. Korištenje je, kako DZS navodi, najizraženije među mlađima od 34 godine i opada s dobi.
Istraživanje agencije Ipsos iz svibnja 2025. (reprezentativan uzorak od tisuću građana) pokazuje da se korištenje AI-ja u Hrvatskoj povećalo 60 posto između 2023. i 2025. Najkorišteniji alat je ChatGPT. Hrvati AI najčešće koriste za pretraživanje, usporedno ili umjesto Googlea, i za zabavu.
Treće godišnje nacionalno istraživanje Sveučilišta Algebra i agencije Prizma CPI (rujan 2025., uzorak 2.500 odraslih) pokazuje da 74 posto korisnika AI-ja koristi te alate za pronalaženje teško dostupnih informacija. Povjerenje ostaje slabo: samo 21 posto ispitanika vjeruje AI aplikacijama, 37 posto izražava nepovjerenje, a po prvi put su ispitanici ocijenili da rizici AI-ja nadmašuju njegove koristi.
Regionalno istraživanje agencija McCann i UM iz 2026. pokazalo je da 80 posto hrvatske Generacije Z doživljava AI kao dio svakodnevne rutine, a 90 posto koristi ChatGPT redovito. Samo 36 posto mladih u potpunosti vjeruje informacijama koje AI daje; ostali ih naknadno provjeravaju. Googleovi AI Overviews (sažeci generirani umjetnom inteligencijom unutar rezultata pretraživanja) stigli su na hrvatsko tržište u svibnju 2025., a SEO agencija Arbona bilježi pad organskih klikova od oko 30 posto za informativne upite otkad su ti sažeci aktivni.
Što napraviti
Za tvrtke i autore koji stvaraju sadržaj na internetu:
- Pišite za dvije različite namjere. Objašnjavajući sadržaj (vodiči, usporedbe, FAQ) sve češće citiraju AI alati. Takav sadržaj treba biti jasno strukturiran i činjenično precizan. Transakcijski i lokalni sadržaj (cijene, radno vrijeme, rezervacije) i dalje najbolje funkcionira kroz klasičnu tražilicu.
- Gradite povjerenje eksplicitno. Budući da tek petina hrvatskih korisnika vjeruje AI alatima, jasno navedeni izvori, datumi i imena autora nisu kozmetika nego konkurentska prednost.
- Pratite AI promet zasebno. Standardni alati za analitiku mjere Google, ne i posjete s chatgpt.com, perplexity.ai ili Googleovih AI sažetaka.
Zaključak
Podaci ne pokazuju da Google umire. Njegov promet i dalje nadmašuje sve chatbotove zajedno za desetke puta. Ono što se događa jest podjela rada: kad ljudi žele razumjeti, usporediti ili naučiti nešto, sve češće posežu za razgovorom s AI-jem; kad žele doći do konkretne stranice, kupiti nešto ili pronaći lokalnu uslugu, i dalje otvaraju tražilicu. Hrvatska prati taj obrazac s blagim zakašnjenjem. Pitanje više nije hoće li se ta podjela učvrstiti, nego koliko brzo.
Izvori
- StatCounter, podaci o globalnom tržišnom udjelu tražilica (srpanj 2025.), prema Omnibound
- OneLittleWeb, „AI Chatbots vs Search Engines: 24-Month Study on Traffic Trends" (travanj 2025.)
- Semrush, „ChatGPT Is Not Replacing Google — It's Expanding Search" (studija, 2025.)
- OpenAI / NBER, „How People Use ChatGPT" (rujan 2025.) · sažetak
- The Conversation, „The ChatGPT effect" — o promjeni navika pretraživanja (veljača 2026.)
- Advanced Web Ranking, „This Town Ain't Big Enough for the Both of Us" — usporedba namjere upita ChatGPT vs. Google
- Orbit Media / QuestionPro, „AI-Search Adoption Survey" (ožujak 2026.)
- Eurostat, podaci o korištenju generativne AI u EU (2025.) · Euronews, pregled po zemljama
- DZS, ZTI-2025-1-2, „Primjena IKT-a u kućanstvima i kod pojedinaca u 2025."
- Ipsos Hrvatska, „Umjetna inteligencija: stavovi i navike hrvatskih građana" (srpanj 2025.) · Nacional.hr
- Sveučilište Algebra / Prizma CPI, treće godišnje nacionalno istraživanje o AI (rujan 2025.) · Net.hr, fokus na povjerenje i rizike
- McCann i UM, „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI" (tportal, svibanj 2026.)
- Arbona, „Google AI Overview — novi prikaz rezultata u tražilici" (pad klikova ~30%) · Google AI Mode u Hrvatskoj