Chat ili Google? Kako korisnici u 2026. zapravo traže informacije na internetu

Chat ili Google? Kako korisnici u 2026. zapravo traže informacije na internetu

Kad vam nešto zatreba na internetu — recept, savjet, objašnjenje pojma ili adresu najbliže trgovine — refleks je desetljećima bio isti: otvoriti Google. Taj refleks se mijenja. Sve više ljudi prvo otvori ChatGPT, Gemini ili neki drugi razgovorni alat, dobije izravan odgovor u jednom pasusu i nikad ne klikne nijedan link. Podaci iz posljednje dvije godine pokazuju da to nije mala navika manjine nego mjerljiv, ubrzavajući obrazac ponašanja — i on se, iako sporije, širi i u Hrvatskoj.

Zašto je ovo važno baš sada

Google je krajem 2024. prvi put od 2015. pao ispod 90 posto globalnog tržišta pretraživanja, a do srpnja 2025. njegov je udio iznosio 89,57 posto — najniža razina u deset godina, prema podacima tvrtke StatCounter. Istovremeno, promet prema deset najvećih AI chatbotova porastao je 80,92 posto na godišnjoj razini, pokazuje dvogodišnja analiza agencije OneLittleWeb temeljena na Semrush i aitools.xyz podacima. Chatbotovi su i dalje daleko manji igrač — njihov je promet tek 2,96 posto prometa klasičnih tražilica, odnosno omjer je otprilike 1 posjet chatbotu na svakih 34 posjeta tražilici. No brzina rasta govori svoje: ChatGPT je u veljači 2026. dosegnuo više od 900 milijuna tjednih korisnika, dvostruko više nego godinu ranije, objavio je OpenAI.

Zanimljivo je da rast chatbotova ne znači nužno pad Googlea. Semrushova analiza 260 milijardi redaka podataka o ponašanju korisnika (siječanj 2024. – lipanj 2025.) nije pronašla statistički značajnu promjenu u broju dnevnih Google pretraga nakon što bi korisnik počeo koristiti ChatGPT. Drugim riječima, čini se da AI proširuje ukupnu potrebu za informacijama, a ne jednostavno preuzima postojeću.

Za što ljudi biraju chat, a za što tražilicu

Najjasniju sliku o tome nudi analiza Advanced Web Rankinga („This Town Ain't Big Enough for the Both of Us"), koja je usporedila namjeru upita na ChatGPT-u i Googleu. Rezultati su gotovo zrcalno suprotni: čak 93,7 posto upita na ChatGPT-u informativne je prirode — ljudi žele objašnjenje, sažetak ili usporedbu. Kod Googlea je taj udio 49,8 posto, dok navigacijski upiti (traženje konkretne stranice) čine 34,6 posto Googleovog prometa, a na ChatGPT-u tek 1,6 posto.

Slično potvrđuje i opsežna akademska studija OpenAI-ja i NBER-a (rujan 2025.), temeljena na 1,1 milijuna anonimiziranih poruka: gotovo 80 posto korištenja ChatGPT-a otpada na pisanje, praktične savjete i traženje informacija, dok je programiranje iznenađujuće malen udio — tek 4,2 posto.

Američko istraživanje agencije Orbit Media iz ožujka 2026. (1.110 ispitanika) pokazuje i gdje se ta podjela s vremenom mijenja. AI chat prednjači kod uputa korak-po-korak (40 posto ispitanika ga preferira), a njegova je popularnost porasla i kod jednostavnih činjeničnih pitanja, s 23 na 29 posto u godinu dana. No klasična tražilica i dalje jasno pobjeđuje kod lokalnih i poslovnih upita — samo 24 posto ljudi preferira AI kada traži, primjerice, radno vrijeme obližnje trgovine, jer chatbotovi još nisu dobro integrirani s kartama i lokalnim podacima.

Zašto ljudi uopće mijenjaju naviku? Najčešći razlog je brzina — chat objedini odgovor na višedijelno pitanje u jednom mjestu, dok Google to razlomi na deset zasebnih poveznica. Cijenjena je i mogućnost postavljanja dodatnih pitanja u istom razgovoru. S druge strane, tražilice zadržavaju prednost ondje gdje je bitna provjerljivost i raznolikost izvora: Orbit Media bilježi da 49 posto ljudi i dalje više vjeruje Googleovim rezultatima nego AI chatu, a čak 36 posto kaže da vjerojatno nikad neće u potpunosti vjerovati AI alatima — udio koji je porastao u odnosu na prethodnu godinu.

A što se događa u Hrvatskoj

Hrvatska u ovom prijelazu nešto kasni za europskim prosjekom, ali razlika nije velika. Prema Eurostatovim podacima za 2025., generativnu je umjetnu inteligenciju koristilo oko 28 posto hrvatskog stanovništva u dobi 16–74 godine, dok je prosjek Europske unije 32,7 posto. Državni zavod za statistiku u svom je istraživanju IKT-DOM 2025. (objavljenom u prosincu 2025.) došao do više brojke od 32 posto, no ona se odnosi na udio internetskih korisnika, a ne cjelokupnog stanovništva — razlika koja objašnjava naizgled proturječne podatke. Korištenje je, kako DZS navodi, najizraženije među mlađima od 34 godine i opada s dobi.

Puno je zanimljivije kako Hrvati koriste te alate. Istraživanje agencije Ipsos iz svibnja 2025. (reprezentativan uzorak od tisuću građana) otkriva da se korištenje AI-ja u Hrvatskoj povećalo 60 posto između 2023. i 2025., a najkorišteniji alat je, očekivano, ChatGPT. Ključan je nalaz da hrvatski građani AI „najčešće koriste za pretraživanje — usporedno ili umjesto Googlea — te za zabavu". To je izravna potvrda da se globalni trend odvija i kod nas.

Slično pokazuje i treće godišnje nacionalno istraživanje Sveučilišta Algebra i agencije Prizma CPI (rujan 2025., uzorak 2.500 odraslih, voditelj izv. prof. dr. sc. Robert Kopal): čak 74 posto korisnika AI-ja koristi te alate za pronalaženje teško dostupnih informacija, što autori studije sažimaju rečenicom da „umjetna inteligencija sve više postaje tražilica". No povjerenje ostaje slabom točkom — svega 21 posto ispitanika vjeruje AI aplikacijama, dok ih 37 posto izražava nepovjerenje, a po prvi put su ispitanici ocijenili da rizici AI-ja nadmašuju njegove koristi.

Generacijski jaz je izraženiji nego igdje drugdje. Regionalno istraživanje agencija McCann i UM iz 2026. pokazalo je da 80 posto hrvatske Generacije Z doživljava AI kao dio svakodnevne rutine, a čak 90 posto koristi ChatGPT redovito. Ipak, samo 36 posto mladih u potpunosti vjeruje informacijama koje AI daje — ostali ih naknadno provjeravaju, što je zdrav i racionalan obrazac ponašanja. Vrijedi spomenuti i da su Googleovi AI Overviews (sažeci generirani umjetnom inteligencijom unutar rezultata pretraživanja) na hrvatsko tržište stigli u svibnju 2025., a hrvatska SEO agencija Arbona već bilježi pad organskih klikova od oko 30 posto za informativne upite otkad su ti sažeci aktivni.

Praktični poučci za sadržaj i komunikaciju

Za tvrtke i autore koji stvaraju sadržaj na internetu, ova promjena nosi konkretne posljedice:

  • Pišite za dvije različite namjere. Objašnjavajući, edukativni sadržaj (vodiči, usporedbe, FAQ blokovi) sve češće citiraju AI alati umjesto da korisnik uopće posjeti stranicu — takav sadržaj treba biti jasno strukturiran i činjenično precizan. Transakcijski i lokalni sadržaj (cijene, radno vrijeme, rezervacije) i dalje najbolje funkcionira kroz klasičnu tražilicu, gdje AI još zaostaje.
  • Gradite povjerenje eksplicitno. Budući da tek petina hrvatskih korisnika vjeruje AI alatima, jasno navedeni izvori, datumi i imena autora nisu kozmetika nego konkurentska prednost — i kod ljudi i kod AI sustava koji biraju koga citirati.
  • Pratite AI promet zasebno. Standardni alati za analitiku mjere Google, ne i posjete koje dolaze s chatgpt.com, perplexity.ai ili Googleovih AI sažetaka. Vrijedi to pratiti odvojeno već sada, dok je udio malen, kako bi trend bio vidljiv na vrijeme.

Više o GEO optimizaciji sadržaja za AI tražilice pročitajte na stranici naših usluga.

Zaključak

Podaci ne pokazuju da Google umire — njegov promet i dalje nadmašuje sve chatbotove zajedno za desetke puta. Ono što se stvarno događa jest podjela rada: kad ljudi žele razumjeti, usporediti ili naučiti nešto, sve češće posežu za razgovorom s AI-jem; kad žele doći do konkretne stranice, kupiti nešto ili pronaći lokalnu uslugu, i dalje otvaraju tražilicu. Hrvatska prati taj obrazac s blagim zakašnjenjem, ali s istom logikom — a s obzirom na to koliko brzo mlađe generacije usvajaju te navike, pitanje više nije hoće li se ta podjela učvrstiti, nego koliko brzo.

Izvori

← Natrag na blog